
Foto: Sokobanjske Vesti
Sokobanju su posećivale, i u njoj boravile, mnoge znamenite ličnosti iz naše istorije, i svako od njih je dao doprinos razvoju banje.
Takođe, i sama Sokobanja iznedrila je uticajne ljude koji su ostali upamćeni u istoriji Srbije, a jedan od njih je Miloje Jovanović, mitropolit srpski Mihailo. Rođen je 19. avgusta 1826. u Sokobanji od roditelja Milovana i Marije. Osnovnu školu i gimnaziju je učio u rodnom mestu i Negotinu, a Bogosloviju u Beogradu. Školovao se u Kijevu, Rusiji, služio u Šapcu, Kragujevcu, a Arhijerejski sabor postavio ga je za mitropolita 1859. godine.
Kao izuzetna ličnost na svim poljima on nikada nije zaboravio odakle je potekao. Za svoj rodni kraj učinio je značajna dela- ktitor je crkve Svetog Preobraženja Gospodnjeg, obezbedio je novac za zgradu osnovne škole i osnivao je Društvo za uređenje i ulepšavanje Sokobanje. Kako je stekao veliki ugled i poštovanje u svim društvenim krugovima, veliki broj njegovih prijatelja iz drugih gradova kao i iz inostranstva, pomogao je njegove napore da unapredi Sokobanju i ostavi nešto vredno budućim generacijama.

Crkva Svetog Preobraženja je izgrađena 1892. godine, a osvećena je iste godine na Uskrs u prisustvu ruskog grofa Todora Kotova, koji je crkvi darovao putir i dva jevanđelja, koja se i danas čuvaju.

Osnovna škola izgrađena je 1894. godine, a novčana sredstva darivao je mitropolit Mihailo u znak sećanja na svoje roditelje. On je takođe osmislio način kako da škola dođe do sopstvenog izvora prihoda i obezbedi savremena učila i to osnivanjam đačke zadruge koja je zasadila stabla duda i otpočela sa uzgojem svilene bube. Škola je, stoga, zasluženo ponela ime svog ktitora, mitropolita Mihaila, jula 1931. godine da bi ga, u periodu previranja nakon Drugog svetskog rata, tadašnje vlasti promenile. Naziv OŠ „Mitropolit Mihailo“, koji nosi i sada, vraćen je 2004. godine.
Društvo za uređenje i ulepšavanje Sokobanje, takođe je značajno delo mitropolita Mihaila i predstavlja prvo registrovano ekološko udruženje na Balkanu. Članovi društva izgradili su prolaz do Lepterije, uredili su izletišta, predeo vodopada Ripaljke, sagradili su paviljone za osveženje turista i učinili još mnogo toga za banju.

Mitropolit Mihailo umro je 5. februara 1898. godine i sahranjen je u beogradskoj Sabornoj crkvi.