Foto: SPC
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra slave Blagovesti, dan kada se hrišćani podsećaju dolaska arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vest da će roditi Sina Božjeg, Isusa Hrista, Mesiju i spasitelja sveta i čovečanstva. „Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama“.
Blagovesti se ubrajaju među dvanaest velikih praznika i zauzimaju posebno mesto kao početak spasenja čovečanstva. U liturgijskom smislu, praznik predstavlja trenutak kada se počinje ostvarivati Božiji plan za iskupljenje ljudskog roda.
Na Blagovesti se u nekim krajevima Srbije još održao običaj da se što ranije ustaje, čak u samu zoru. Dan treba da počne pesmom devojaka, a da se završi opštim veseljem cele porodice i čitavog mesta. Verovanje je da se na ovaj dan treba umiti u potoku ili reci, a da treba izbegavati češljanje i kupovinu nove obuće.
Prema pričama starijih, u noći uoči Blagovesti mogu se videti vatre koje gore na mestima gde je skriveno neko zakopano blago.
Dok Blagovesti ne prođu, ljudi se još boje zime. Od ovog dana, prema verovanju, i priroda se budi.
Blagovesti treba posvetiti Bogu i proslavljanju života i nikako ne treba raditi. Stariji kažu da je ovo toliko veliki praznik da na njega „ni ptice u šumi ne savijaju gnezda“. Zbog verovanja da se na ovaj dan i gmizavci bude iz zimskog sna, narod kaže da na Blagovesti nikako ne treba spominjati zmije.
Iako možda ne verujete u ove običaje, ipak današnji dan provedite pored svojih najdražih. Pričajte, šalite se i smejte se. Kažu da se ljubav tako višestruko vraća.
