Vavedenje Presvete Bogorodice je jedan od najvećih praznika u pravoslavnom kalendaru, koji se slavi 4. decembra, a obeležava dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji.
Vavedenje, poznato i kao Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, slavi se kao uspomena na trenutak kada su njeni roditelji, Joakim i Ana, doveli trogodišnju Mariju u Jerusalimski hram. Ovaj događaj simbolizuje posvećenje i zavetovanje, a prvosveštenik Zaharije je obavio obred. Ovaj praznik se smatra jednim od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i ima duboke korene u tradiciji, sa pisanjem tragova koji datiraju još iz 8. veka.
Vavedenje je značajno jer označava početak iskupljenja ljudskog roda kroz Mariju, koja je postala majka Isusa Hrista. Ovaj praznik se posebno povezuje sa devičanstvom i čistoćom, a Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja. Vernici veruju da će poštovanje ovog dana doneti sreću i blagostanje.
Na Vavedenje se obavezno posti, a mnogi vernici izbegavaju oštre predmete, verujući da će to doneti sreću i zaštitu. U nekim mestima, žene koje nemaju decu odlaze u manastire kako bi se molile za potomstvo. Takođe, veruje se da se na ovaj dan ne smeju održavati svadbe, koje se ponovo započinju tek na proleće.