Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Aranđelovdan, posvećen svetom arhangelu Mihailu. Ovaj veliki praznik u crkvenom kalendaru obeležen je crvenim slovom, a u našem narodu je veoma poštovan i po broju ljudi koji ga u srpskom narodu slavi kao krsnu slavu nalazi se na drugom mestu.
Sveti Arhangel Mihailo prvi je stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po tumačenju označava onog koji je kao Bog. Na grčkom jeziku reč „arhi“ znači glavni, prvi, a „angelos“ vesnik, anđeo.
Predanje kaže da svaki čovek na dan krštenja dobije svog anđela, čuvara duše i tela. Taj anđeo čuva njegov život i zdravlje i pazi da, zbog neznanja, ne napravi neku grešku. U znak čistote, anđeli su obučeni u belu odeću. Najviši među njima su sedmorica arhanđela, među kojima je Mihailo po kome je Aranđelovdan dobio ime.
Na ikonama je arhangel Mihailo predstavljen s krilima, u vojvodskoj odeći. Prema narodnom verovanju u času smrti on uzima ljudsku dušu. Praznik je ustanovljen još u četvrtom veku nove ere, a arhangel Mihailo je i zaštitnik loze Nemanjića.
Običaji na Aranđelovdan
Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će vam se ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomolite iz duše, iskreno i sa zahvalnošću. Ustaljeno je verovanje da Arhangel Mihailo 21. novembra silazi među ljude i luta prerušen u putnika ili prosjaka, kako bi izgrdio nevernike, pomogao nevoljnicima, ali i proverio kakav je ko verni i koliku dobrotu ima. Zato je u narodu običaj svakome dati malo hrane i pića, ako vas za to zamoli, i ne odbijati da se pruži pomoć, ako je nekome neophodna. U narodu se veruje da vreme na Aranđelovdan, pokazuje kako će biti tokom cele zime i proleća. Postoji i izreka: „Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća“.