Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra, 27. oktobra, slave praznik Prepodobne mati Paraskeve – Svete Petke, veoma poštovane u pravoslavlju pa je ovaj praznik jedan od značanijih crkvenih praznika.
Rođena je polovinom 10. veka u Epivatu, selu kod grada Kalistratije, na obali Mramornog mora u Trakiji. Tada je sve to bila Vizantija. Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata Jevtimija, koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop i svetitelj u Maditu kod Galipolja. Još kao devojčica, sa majkom je redovno odlazila u crkvu. Nakon smrti roditelja otišla je u Carigrad, gde se zamonašila u crkvi Svete Sofije i dobila ime Paraskeva. Nakon toga zaputila se u Jordansku pustinju i živela strogim asketskim životom, gde se radi Hrista podvizavala sve do svoje starosti. U doba pozne starosti, sanjala je anđela koji joj je rekao da napusti pustinju i vrati se u svoj rodni grad, Epivat. Posle povratka, poživela je još dve godine. Vernici su je sahranili po hrišćanskim običajima, ali ne na gradskom groblju već izdvojeno od drugih.
Sveta Petka je zaštitnica žena, svetiteljka koja je pomagala bolesnima i siromašnima. Na ovaj dan, vernici se okupljaju u crkvama, mole se i pale sveće za zdravlje i mir. Mnogi i poste, jer se veruje da post i molitva posvećeni Svetoj Petki donose blagoslov i zaštitu.
Na praznik Svete Petke, žene ne bi trebalo da obavljaju teške kućne poslove kako bi sačuvale zdravlje i sreću svoje porodice. Prema starom običaju, mlade devojke treba da uberu cveće kojim će ukrasiti svoj dom, kako bi u njemu vladali mir, ljubav i harmonija. Takođe, veruje se da bi devojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih tokom naredne godine pratila radost.
