
Svetski dan radija obeležava se od 2011. godine, na dan kada je 1946. godine prvi put emitovan program Radija Ujedinjenih nacija. Cilj obeležavanja Svetskog dana radija je promocija ovog medija kao moćnog sredstva komunikacije, koje dopire do najširih slojeva stanovništva. Radio koristi oko 95% svetskog stanovništva jer tehnologija koju zahteva je pristupačnija i jednostavnija, pa radio prenosi mogu dosegnuti i do najudaljenijih zajednica.
Razvoj radija je oslabio razvojem televizije, pa je radijski program morao da se prilagodi potražnji tržišta. Zbog toga danas mnogo više uspevaju tematizovane radio stanice. Dolaskom 21. veka radio se proširio i na satelitska i internet tržišta, pa je njegovo korišćenje i uticaj još rasprostranjeniji.
Zanimljivosti o radiju
Radio se u početku nazivao “bežična telegrafija”. Reč “brodkasting”, koji se odnosi na emitovanje radio transmisija, originalno je poljoprivredni termin i označava posipanje semenki. Prvi uspešni prenos radio talasa napravio je Giljermo Markoni 1901. i 1902. godine i on se smatra „ocem radija“. Naredne godine, 1903. Markoni je sprečio da predsednik SAD Ruzvelt pošalje radio poruku Edvardu VII. Prva komercijalna radio stanica otvorena je u Holandiji, 1919. godine i njen nagli uspeh označio je početak „zlatne ere“ radija. Za vreme Drugog svetskog rata radio je bio osnovno sredstvo prenošenja vesti, a „Tokijska ruža“ je bila ime japanske emiterke koja je slala anti-Američke poruke, putem radija, trupama na Pacifiku.